Tag: knjige

Odlomak iz knjige Jasenica – Naselja, poreklo stanovništva, običaji, Borisav Čeliković – 1923. (strana 254).

*****

Jovan Erdeljanović

6. Vodice

Selo je južno i neposredno do Palanke, s desne strane reke Jasenice. Kuće su po strani i po temenu kose. Selo je razređenog šumadijskog tipa. Ranije ovde nije bilo sela.

Selo i njegova okolina su bogati izvorima. Oni su na kosi prema Palanci, a na južnoj strani kose ih nema. U sred sela je izvor Vodice, po kome je selo dobilo ime. Istočno od Vodice je Izvor, jači od Vodice. U Donjem kraju je izvor Zdravkovac, a u Gornjem Kraju je Vidova Voda, pet minuta zapadno od sela, a više nje je Kisela Voda, koja se zove i Kaluđerica.

Niže sela je Nemačko Polje, gde se nalaze razni noževi, gvozdene ploče i mizdraci. Više Vezirova Polja su mesto Raspad i njive Guberaš. Tu ima mnogo ostataka od ranijeg stanovništva. Poznaje se i mesto gde je bila neka stara crkva i mnoge stare pare (od Leopolda III). Na mestu Kovanluku, kod Vidove Vode, je staro ’rimsko’ groblje.

U potoku Vlahovici našao je Stevan Vulićević lonče sa deset starinskih grivni, koje su velike u prečniku 8 i 7 cm. Nađena su u istom potoku još tri zemljana lonca i u njima kosti i trula srma. Zapadno od Vidove Vode, na 20 do 30 m, poznaje se mesto i sitno kamenje od manastira. Ne zna se ime tom manastiru. Po pričanju starca Nikole Todorovića manastir se zvao Nekudim.

Fotografisao trlo Pavla Vukovića kod Kisele Vode.

Selo se deli na Gornji Kraj i na Donji Kraj. Gornji Kraj je do škole i sudnice, a dalje je Donji Kraj.

Na mestu današnjeg sela, pre osnivanja današnjeg, nije bilo nikakvog naselja. Najpre su ga naselila braća Neško i Stojan (od njih su Neškovići i Stojanovići), koji su najpre bili na mestu Trševini, blizu Palanke. Stanovništvo se najviše doselilo iz Šumadije (starinom su Kosovci), Vranjskog okruga, jugozapadne Srbije, Sjenice, jedna porodica je iz Bosne i jedna iz Bugarske. Po poreklu su: nepoznate starine 8,3%, iz Šumadije 29,1% iz jugozapadnih krajeva (Sjenice, Starog Vlaha) 29,1%, kosovsko-moravske oblasti 20,8%, iz Požarevačkog okruga 4,1%, iz Bugarske, oko Trna 4,1% i iz Bosne 4,1%.

U selu su ovi rodovi:

– Cvetanovići, Neškovići i Stojanovići (14 k., sv. Arhanđel) su iz Leskovca.

– Đuđe (10 k. sv. Jovan, stara slava sv. Arhanđel) su od Sjenice. Bili su neko vreme u Kaluđerici.

– Nikaći (23 k., sv. Nikola), praded Aksentije doselio se od Sjenice 1809. god.; ima ih 2 k. u Bašinu i 1 k. u Azanji, koji su se odavde otselili, a krvne rođake imaju u Belosavcima, Rudniku i u Sjenici.

– Šatornjani (17 k., Đurđevdan) su od Martića u Šatornji pod Rudnikom; ima ih i u selu Ratarima (od ove porodice je poznati novinar Pera Todorović).

– Jovovići (6 k., sv. Nikola), praded došao od ’Vranje’.

– Savići (3 k., sv. Jovan) su starinom iz okoline Branja; ima ih 1 k. u Cerovcu, 1 k. u Rabrovcu i 1 k. u Beogradu.

– Mijailovići (8 k., sv. Nikola) ovamo su došli iz Lukanje (današnjeg Đurđeva u Lepenici), a starinom su odnekud iz Stare Srbije.

– Ilići, Trešnjevčani (3 k., sv. Arhanđel), deda Todor se doselio iz Gornje Trešnjevice (ne zna se koje); ima ih 2 k. u Palanci.

– Đelkanići (10 k., sv. Nikola) su iz Trudova u Užičkom okrugu, gde ih i sada ima s istim prezimenom.

– Radošević (1 k., sv. Nikola), otac se doselio iz Šatornje, a starinom su od Rudnika.

– Stojadinovići (6 k., sv. Nikola) su starinom iz Stare Srbije, a ovamo su došli iz Sepaca gde ih još ima.

– Masločevci, Radovanovići (4 k., sv, Nikola) su nepoznate starine.

– Milutinovići (3 k., Đurđevdan) su iz Belog Kamena u Dragačevu.

– Vulićevići (2 k., sv. Panteleja) su iz Vukosavaca, u Kačeru, gde ih još ima.

– Bašići (1 k., sv. Vasilije) su iz Gornje Šatornje, a starinom su od Rudnika.

– Đokići (1 k., sv. Nikola), otac se doselio iz Donje Tuzle u Bosni.

– Đokići (7 k., sv. Alempije), došla braća Jovan i Milisav od Sjenice.

– Andrejići (4 k., Đurđic), otac se doselio iz Masloševa.

– Tanasijevići (3 k., sv. Nikola), otac se doselio iz Masloševa.

– Pavlović (1 k., sv. Nikola), otac se doselio iz Masloševa.

– Kostići (1 k., sv. Nikola), otac došao 1880. god. iz Trna u Bugarskoj.

– Spasojevići (4 k., sv. Arhanđel) su iz Kušiljeva u Resavi.

– Đurđevići (1 k., sv. Stevan) su iz Ratara.

– Stevanovići (1 k., sv. Nikola) su iz Kotraže.

– Golobočanin, Radovanović (1 k.) je iz Goloboka.

U selu ima preko 130 kuća.

*****

Odlomak iz knjige Jasenica – Naselja, poreklo stanovništva, običaji, Borisav Čeliković – 1923. (strana 107/289)

*****

Borivoje M. Drobnjaković

---

14. Vodice

Topografske prilike – Kuće sela Vodice su na beogradskoj površi koja se ovde uvlači u Jasenicu. Ispod poslednjih kuća je odsek, zatim terase reke Jasenice i aluvijalna ravan. Ni na terasama ni na aluvijalnoj ravni nema kuća; tu su njive, livade i seoska trla.

Selo se služi vodom sa izvora i đermova. Izvori su: Vodice (za Gornji Kraj), Zdravkovac (za Donji Kraj) i Bunarče. Ima i dva izvora kisele vode: u Kaluđerici i na granici seoskog atara prema Palanci. Selo ima devet đermova.

Ziratno zemljište je najvećim delom na mestima: Guberašu, Vezirovom Polju, Raspadu; ispaše su u Lugu, a opštinska šuma u Doljači. Na Karauli ima sitne šume (granica, cer, brest, lužnik) i to su privatni zabrani.

Selo je razbijenog tipa šumadijske vrste. Ima dva kraja: Gornji Kraj (Nikači) i Donji Kraj (Bugarski).

Poreklo porodica i starine – Ranije selo nije bilo na ovome mestu, već su prve kuće bile u dolini Jasenice. Tako su najstarije familije stanovale u Kaluđerici i Trševini. Za vreme šora preselili su se na današnja mesta. U Kaluđerici su sada trla.

U selu su ove familije:

Nikači (Mirovići, Nikolići, Radovanovići, Veljići, Mitrovići, Božanići, Markovići) 26k. Slava: sv. Nikola. Stanovali u Kaluđerici, pa za vreme šora preselili ‘na kosu’ u Gornji Kraj. Doveo ih Karađorđe 1809. g. iz Dubnice (Pešter).

Neškovići 3 k. Slava: sv. Aranđel. Stari su im došli od Leskovca. Prvo se nastanili u Trševini. Tu bilo još porodica, pa za vreme šora ovi dođu u Vodice i nastane se u Donjem Kraju, a druge familije otišle u Palanku. Od njih su Stankovići – Simići u Radovanju (Lepenica) gde su otišli pre 50 g.

Mihajlovići (Jevtići) 13 k. Slava: sv. Nikola. Treća familija po redu doseljavanja. Praded se doselio od Leskovca, a baba im je iz Đunisa. Prvo se nastanili u Barama i Lukanji (Đurđevo u Lepenici) pa docnije ovde prešli.

Šatoranjani (Todorovići, Jovičići, Novičići) 17 k. Slava: sv. Đorđe. Došao otac čoveku od 80 g. iz Gornje Šatornje.

Vuličevići 8 k. Slava: sv. Panteleja. Doselio se deda iz Vukosavaca. U Vukosavce došli iz Dubice (Pešter) posle boja na Novom Pazaru. U Vukosavcima su im familija Vuličevići.

Jovanović 1 k. Slava: sv. Nikola. Doselio se pre 45 g. iz Palanke, gde je došao iz Jankovca (bitoljski).

Đurević 1 k. Slava: sv. Stevan. Pre 17 godina došao ženi u kuću iz Ratara (od Stanišića – Đurđevića).

Radovanović 1 k. Slava: sv. Alimpije. Došao iz Goloboka (smederevsko Podunavlje).

Grčić 1 k. Slava: sv. Đurđic. Došao kao sluga pre 20 g. iz Krnjeva (smederevsko Podunavlje).

Stojanovići (Kajkovići) 2 k. Slava: sv. Aranđel. Doseljeni od Leskovca.

Cvetanovići 5 k. Slava: sv. Aranđel. Familija su sa Neškovićima.

Ilići 4 k. Slava: sv. Aranđel. Oko 1860. g. došli iz Božurnje (od Švabića).

Stojadinovići 5 k. Slava: sv. Nikola. Njihovi stari došli od Leskovca. Neko vreme živeli u Sepcima, zatim se preselili ovde.

Milivojevići (Kovandžići) 2 k. Slava: sv. Luka. Doveo ih Stanoje Glavaš iz Selevca. Čuvali mu kovanluk koji je on imao u blizni Kaluđerice. Iz Kaluđerice se preselili i sada su u Donjem Kraju.

Vukovići (Brkići, Đokići, Bogdanovići, Joksimovići) 12 k. Slava: sv. Jovan. Starinom su od ’Sjenice-Novog Pazara’. Zovu ih ’Đuđe’.

Đokići 5 k. Slava: sv. Nikola. Došli pre 70 godina iz Bosne.

Đorđevići 6 k. Slava: sv. Nikola. Došli iz Palanke. Žive u čergama u ’Polju’.

Jovanovići 2 k. Slava: sv. Nikola. Došli iz Palanke.

Jokići (Milisavljevići, Jovanovići, Mijailovići) 8 k. Slava: sv. Alimpije. Doseljeni od Sjenice, gde su pobili neke Turke. Ranije slavili sv. Aranđela. Promenili slavu plašeći se da ih Turci ne poznadu.

Savići 3 k. Slava: sv. Jovan. Došli 1845. g. od Vranje.

Radovanovići (Milovanovići) 5 k. Slava: sv. Nikola. Bilo ih više braće u Masloševu, gde neki ostanu (Prokići), jedan brat se pokaluđeri, dva dođu u Mramorac (Sretenovići, Jevtići, Dimitrijevići) a dva ovde.

Milisavljevići (Borisavljevići, Pavlovići) 8 k. Slava: sv. Nikola. Došli iz okoline Čačka.

Milutinovići 6 k. Slava: sv. Đorđe. Njihov deda donet kao mali iz Bjelog Kamena (Dragačevo).

Andrejići 2 k. Slava: sv. Đorđe. Došli pre 50 g. iz Masloševa.

Tanasijevići 3 k. Slava: sv. Nikola. Došli pre 50 g. iz Masloševa.

Ilići (Pavlovići) 3 k. Slava: sv. Aranđel. Doseljeni iz Gornje Trešnjevice.

Mikići 2 k. Slava: sv. Nikola. Donela ih mati iz Palanke (od Aranđelovića).

Živkovići (Aranđelovići) 8 k. Slava: sv. Nikola. Doseljeni od Leskovci kad i Neškovići. Sa ovima i Kocićima iz Palanke stanovali najpre u Trševini (u dolini Jasenice). Kocići se odselili u Palanku a ovi ovde.

Zagorčići 2 k. Slava: sv. Nikola. Došao im otac iz Pridvorice.

Groblje je u Kovanluku.

Na mestu gde su danas vinogradi, u blizini potoka Vlaovice, bilo je, po predanju, staro naselje. To se mesto zove Selište. Zapadno od sela, pored puta koji vodi u Kaluđericu, nalazi se izvor Vidova svetinja ili Vidova voda, na koji dolazi svet iz okoline svake mlade petke i nedelje. Ovu vodu zovu i Vasilijeva, po starcu Vasiliju, koji je izvor opravio pre 100 g. U njenoj se blizini nalaze tragovi starog manastira, za koji se misli da je zadužbina kneza Lazara, i da je slavio Vidovdan (vidi detaljnije: Milićević, Kneževina Srbija, st. 133 i dalje). Čiča Stevan Vuličević priča da je ovaj manastir razrušen u početku 18. veka i da je od njegovog kamena podignuta Kamena Ćuprija u Palanci.

*****

Kao izvori informacija za pisanje ovih tekstova su poslužile knjige kao i tekstovi i članci sa interneta. Neke od korišćenih knjiga su:

Kneževina Srbija – Milan Đ. Milićević

Vodice – u donjoj Jasenici – Nikola Vladisavljević

Jasenica – naselja, stanovništvo , običaji – Borisav Čeliković

Pisma ličnosti i ličnost – Pera Todorović (pripremila Dr Latinka Perović)

Popis stanovništva i poljoprivrede u srezu Jaseničkom 1863. godine – Др Бранко Перуничић

Grad na Jasenici – Zorica Pavlović-Tomašević, Miodrag Milić

Smederevska Palanka i okolina – arhivska građa – Dr Branko Peruničić

Srpska revolucija – Leopold Ranke

Slave i praznični običaji

80 godina lovaca na Jasenici 1896-1976 – Slavoljub Mitrović

Ko su Šumadinci – Miodrag Nedeljković