Hronika sela Vodice – knjiga

Vodice – selo u Donjoj Jasenici

Nikola Vladisavljević

Litopapir, Čačak

1991.

Iz Predgovora:

…Grad je uvek bio u prvom planu kao i nepoljoprivredne delatnosti u njemu. Prenaglašeno demografsko pražnjenje sela, praćeno devastacijom i devitalizacijom, bili su samo posledica politike jednostranog razvoja, gašenja mnogih vrednosti sela, zapostavljanja bogate kulture sela, njegove istorije. A istorija sela i njegova kultura su u osnovi i istorija naroda.

Iz sela se rasplamsavala srpska revolucija 1804. i 1815. godine za odbranu srpskog dostojanstva, kulture i vere. Preko 90% ukupnog sastava srpske oslobodilačke vojske u oslobodilačkim ratovima 1912. i 1914-1919. godine bili su hrabri sinovi seljaka. U oslobodilačkom ratu 1941-1945. godine veći deo boračkog sastava i starešina jedinica činili su takodje seljački sinovi.

Seljak se uvek borio za slobodu i stvaranje države, ali država mu nije uvek pružala uslove da sačuva i iskaze i druge vrednosti, sem ratničkih. To je i razlog što izmedju dva rata nije bilo domova kulture u selu, a seljak je živeo u bedi i siromaštvu, u blatu i prašini, u trošnim kućama od drveta i blata koje su osvetljavane žižom ili petrolejom, spavalo se na zemljanom podu, koristio primitivni alat u poljoprivredi i domaćinstvu, radio zapregom goveda, sa srpom i motikom nagnut nad zemljom po suncu i kiši…

Izvod iz recenzije

Hronika sela Vodice je veoma dobro istoriografsko delo. Kroz prikaz bogate istorije, obradjeni su život i običaji sela, zatim razvoj školstva, prosvete, zadrugarstva i poljoprivrede.

Zanimljiv prikaz dve značajne ličnosti iz prošlog stoleća* ne samo za Vodice, već za celu Donju Jasenicu i Srbiju, Stanoje Glavaš, junak Prvog srpskog ustanka i Pera Todorović, publicista i prvak Radikalne stranke za vreme vladavine Obrenovića, značajno doprinose vrednosti hronike.

Posebna vrednost hronike čine rodoslovi – porodična stabla starih porodica sa značajnim opisom pojedinih ličnosti.

Hronika sadrži veliki broj narodnih izreka i poslovica uz poljske radove i običaje.

Pored istorijske vrednosti, hronika pruža obimnu gradju za sociološka, demografska i etnološka proucavanja naroda Donje Jasenice.

* Knjiga je izdata 1991. godine, tako da se ovo odnosi na 19. vek