Vodice – odlomci iz knjiga – 2

Odlomak iz knjige Jasenica – Naselja, poreklo stanovništva, običaji, Borisav Čeliković – 1923. (strana 254).

*****

Jovan Erdeljanović

6. Vodice

Selo je južno i neposredno do Palanke, s desne strane reke Jasenice. Kuće su po strani i po temenu kose. Selo je razređenog šumadijskog tipa. Ranije ovde nije bilo sela.

Selo i njegova okolina su bogati izvorima. Oni su na kosi prema Palanci, a na južnoj strani kose ih nema. U sred sela je izvor Vodice, po kome je selo dobilo ime. Istočno od Vodice je Izvor, jači od Vodice. U Donjem kraju je izvor Zdravkovac, a u Gornjem Kraju je Vidova Voda, pet minuta zapadno od sela, a više nje je Kisela Voda, koja se zove i Kaluđerica.

Niže sela je Nemačko Polje, gde se nalaze razni noževi, gvozdene ploče i mizdraci. Više Vezirova Polja su mesto Raspad i njive Guberaš. Tu ima mnogo ostataka od ranijeg stanovništva. Poznaje se i mesto gde je bila neka stara crkva i mnoge stare pare (od Leopolda III). Na mestu Kovanluku, kod Vidove Vode, je staro ’rimsko’ groblje.

U potoku Vlahovici našao je Stevan Vulićević lonče sa deset starinskih grivni, koje su velike u prečniku 8 i 7 cm. Nađena su u istom potoku još tri zemljana lonca i u njima kosti i trula srma. Zapadno od Vidove Vode, na 20 do 30 m, poznaje se mesto i sitno kamenje od manastira. Ne zna se ime tom manastiru. Po pričanju starca Nikole Todorovića manastir se zvao Nekudim.

Fotografisao trlo Pavla Vukovića kod Kisele Vode.

Selo se deli na Gornji Kraj i na Donji Kraj. Gornji Kraj je do škole i sudnice, a dalje je Donji Kraj.

Na mestu današnjeg sela, pre osnivanja današnjeg, nije bilo nikakvog naselja. Najpre su ga naselila braća Neško i Stojan (od njih su Neškovići i Stojanovići), koji su najpre bili na mestu Trševini, blizu Palanke. Stanovništvo se najviše doselilo iz Šumadije (starinom su Kosovci), Vranjskog okruga, jugozapadne Srbije, Sjenice, jedna porodica je iz Bosne i jedna iz Bugarske. Po poreklu su: nepoznate starine 8,3%, iz Šumadije 29,1% iz jugozapadnih krajeva (Sjenice, Starog Vlaha) 29,1%, kosovsko-moravske oblasti 20,8%, iz Požarevačkog okruga 4,1%, iz Bugarske, oko Trna 4,1% i iz Bosne 4,1%.

U selu su ovi rodovi:

Cvetanovići, Neškovići i Stojanovići (14 k., sv. Arhanđel) su iz Leskovca.

Đuđe (10 k. sv. Jovan, stara slava sv. Arhanđel) su od Sjenice. Bili su neko vreme u Kaluđerici.

Nikaći (23 k., sv. Nikola), praded Aksentije doselio se od Sjenice 1809. god.; ima ih 2 k. u Bašinu i 1 k. u Azanji, koji su se odavde otselili, a krvne rođake imaju u Belosavcima, Rudniku i u Sjenici.

Šatornjani (17 k., Đurđevdan) su od Martića u Šatornji pod Rudnikom; ima ih i u selu Ratarima (od ove porodice je poznati novinar Pera Todorović).

Jovovići (6 k., sv. Nikola), praded došao od ’Vranje’.

Savići (3 k., sv. Jovan) su starinom iz okoline Branja; ima ih 1 k. u Cerovcu, 1 k. u Rabrovcu i 1 k. u Beogradu.

Mijailovići (8 k., sv. Nikola) ovamo su došli iz Lukanje (današnjeg Đurđeva u Lepenici), a starinom su odnekud iz Stare Srbije.

Ilići, Trešnjevčani (3 k., sv. Arhanđel), deda Todor se doselio iz Gornje Trešnjevice (ne zna se koje); ima ih 2 k. u Palanci.

Đelkanići (10 k., sv. Nikola) su iz Trudova u Užičkom okrugu, gde ih i sada ima s istim prezimenom.

Radošević (1 k., sv. Nikola), otac se doselio iz Šatornje, a starinom su od Rudnika.

Stojadinovići (6 k., sv. Nikola) su starinom iz Stare Srbije, a ovamo su došli iz Sepaca gde ih još ima.

Masločevci, Radovanovići (4 k., sv, Nikola) su nepoznate starine.

Milutinovići (3 k., Đurđevdan) su iz Belog Kamena u Dragačevu.

Vulićevići (2 k., sv. Panteleja) su iz Vukosavaca, u Kačeru, gde ih još ima.

Bašići (1 k., sv. Vasilije) su iz Gornje Šatornje, a starinom su od Rudnika.

Đokići (1 k., sv. Nikola), otac se doselio iz Donje Tuzle u Bosni.

Đokići (7 k., sv. Alempije), došla braća Jovan i Milisav od Sjenice.

Andrejići (4 k., Đurđic), otac se doselio iz Masloševa.

Tanasijevići (3 k., sv. Nikola), otac se doselio iz Masloševa.

Pavlović (1 k., sv. Nikola), otac se doselio iz Masloševa.

Kostići (1 k., sv. Nikola), otac došao 1880. god. iz Trna u Bugarskoj.

Spasojevići (4 k., sv. Arhanđel) su iz Kušiljeva u Resavi.

Đurđevići (1 k., sv. Stevan) su iz Ratara.

Stevanovići (1 k., sv. Nikola) su iz Kotraže.

Golobočanin, Radovanović (1 k.) je iz Goloboka.

U selu ima preko 130 kuća.

*****